Hrvatski etnički institut od 1975. godine u Chicagu čuva brojne vrijedne predmete, zapise, slike, memoriju i tragove koji su pratili Hrvate u potrazi za boljim životom.
Ako nas odlučite posjetiti, moći ćete vidjeti jedinstvena djela poput rada velikog Ivana Meštrovića iz 1942. godine koje predstavlja stigmatu, odnosno svetog Franju i Krista u vrijeme kada je sv. Franjo dobio Kristove rane.
Čuvamo i osobne stvari Brune Bušića, zatvorska pisma Zvonka Bušića, ali i vrijednu izdavačku povijest koja je nastajala u dijaspori.
Svega toga ne bi bilo bez hrvatskih franjevaca, onih koji su slali pisma u Bijelu kuću i bili kapelani u američkoj vojnoj bazi i na koncu utemeljili Hrvatski etnički institut.
U našim prostorijama izložen je triptih: Gospa i tri anđela koje je kardinal Alojzije Stepinac čuvao na svom stolu. Moći ćete vidjeti i originalni dres Dražena Petrovića dok je igrao za New Jersey Nets. Sadržaj Michaela Bilandića koji je bio gradonačelnik Chicaga 70-ih godina dio je našeg izložbenog postava i hrvatske povijesti u dijaspori.
Naš postav podijeljen je u devet cjelina
Hrvatski franjevci
- brojna pisma iz Bijele kuće upućena hrvatskim fratrima koji su tijekom 50 godina uvijek tražili nešto za Hrvate
- dvije originalne knjige iz logora Fermo koje je 1952. u Chicago donio fra Dominik Mandić
- naočale fra Častimira Majića i aparat s kojim je fra Ljubo Krasić fotografirao mnoge ljude i događaje u dijaspori
- stari molitvenici i misali iz 1700-ih i 1800-ih godina
- odlikovanja hrvatskim franjevcima kao što je Alojzije Bambir koji je bio kapelan u američkoj vojnoj bazi
- originalne diplome i putne isprave hrvatskih franjevaca
- originalni spisi hrvatskih franjevaca i drugih intelektualaca u dijaspori, kao što su: Božidar Ivanuš, Rudolf Petek, Ivan Zaknić. Rukopisi koji su objavljivani u Danici i ostalim publikacijama
- ploča izdanja hrvatskih franjevaca
- brevijar na latinskom jeziku fra Častimira Majića
- pisma kardinala Šepera i fra Hrvoslava Bana
- bedževi s otvaranja Samostana sv. Ante u Chicagu i knjižica o slavlju sv. Ante na Drexelu
- originalna propovijed fra Častimira Majića s pogreba Vladka Mačeka u Washingtonu
- svjedodžba iz Italije i gimnazije koju su hrvatski franjevci organizirali za siromašnu djecu i izbjeglice
- dokumenti UDBA-e na 40-ak stranica o Hrvatskoj franjevačkoj kustodiji Svete obitelji u Americi i Kanadi
Izdavaštvo
- Hrvatski franjevci tiskali su Hrvatski katolički kalendar (godišnjak), Hrvatski katolički glasnik (mjesečnik) i Danicu (tjednik). Hrvatski vjesnik tiska se i danas. Čuvamo uvezane primjerke svih svojih izdanja
- novije publikacije: “Za domovinu moje bake” na hrvatskom i engleskom jeziku, autora Michaela Palaicha koji je snimio i prvi film o Bleiburgu 80-ih godina. “Tragedija jednog naroda” knjiga je fra Božidara Benkovića, prvog čovjeka koji je 1946. tiskao knjigu na engleskom jeziku o stradanju Hrvata. Dostupan je i “Američki dnevnik fra Davida Zrne” čiji se original čuva u Hrvatskom etničkom institutu
- franjevci su godinama tiskali knjige za hrvatske škole i župe u Americi i Kanadi. Fra Silvije Grubišić preveo je Bibliju na hrvatski jezik i ovdje je tiskana
- originalni dnevnici fra Davida Zrne koje su pisani 30-ih i 40-ih godina
- pločica s ulaznih vrata “4851 Drexel blvd” gdje su bila smještana izdanja Danice, Kalendara i Glasnika te svega što su fratri izdavali
- poznata Hrvatska enciklopedija kakvih je samo nekoliko sačuvano jer su je uništili komunisti
- dokumenti hrvatskih župa u Americi i Kanadi, od Akrona, Betlehema, Pennsylvanije, St. Louisa, Washingtona, Kanade, zapadne i istočne obale…
- župni tjednici
- Hrvatska revija Vinka Nikolića, publikacije Hrvatske katoličke zajednice, Naša Nada, Zajedničar HBZ-a, Republika, Hrvatski list
- knjige vezane uz hrvatske škole
Društva, događaji i vrijedni predmeti
- zastava Hrvatske škole kardinal Stepinac
- statuti hrvatskih organizacija
- ulaznice raznih događaja u Americi i Kanadi
- kape brojnih društava poput Domobrana koji je bio prisutan u Americi
- bedževe različitih društava kao što je Hrvatska katolička zajednica
- različiti predmeti i spomen-ploče koje su Hrvati 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća skupljali po Bleiburgu. Čuvamo zemlju s bleiburškog polja, odlikovanja i krune hrabrosti hrvatskih vojnika od 1941. do 1945. na bleiburškom polju koji su iskopani 1980.
- prava hrvatska zastava iz pedesetih godina koju su Hrvati koristili
- dokumenti o Hrvatima koji su ubijeni od strane UDBA-e
- memorandum Hrvatskog narodnog vijeća
- Društvo Hrvatska žena grada Chicaga utemeljeno je 1929. godine. Prva knjiga izdana je 1935., a posljednja 2019. Ovo društvo tiskalo je i mjesečnik Hrvatica. Ovdje se čuva nekoliko izdanja, kao i slike i odljevi korišteni u tiskari
- ostavština Ante Miletića
- meci s Bleiburga iz 1945. koje je u Hrvatski etnički institut poslao fra Lucijan Kordić
- povijesna značka s kape Ljudevita Gaja
- kuverta predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je slao svoje fotografije u dijasporu
- originalne razglednice iz 1918. godine
- različite novčanice iz raznih zemalja: europskih, Hrvatske, Kraljevine Jugoslavije, NDH, Austro-ugarske, a koje je skupljao naš franjevac
Umjetnička djela
- nekoliko djela autora Tomislava Gabrića koji je slikao prve hrvatske misionare, posebno Ferdinanda Konšćaka u 18. stoljeću među američkim domorocima
- umjetničke slike autora Josipa Crnoborija: Naši ljudi na polju, Hrvatska crkva u New Yorku, fra Hrvoslav Ban, Crkva sv. Katarine u Zagrebu, Poziv Hrvata na slobodu, fra Ljubo Krasić
- slike starih hrvatskih društava i događaja: San Pedro i San Jose, sirotište Hrvatske bratske zajednice u Americi 30-ih godina u Chicagu, Hrvatski sokol na zapadu grada, Katarina Zrinska
- slike Hrvatskog poslanstva u Australiji. Tada država nije postajala, ali su ljudi s ponosom to isticali
- slike Hrvatskog sabora u Chicagu 40-ih godina, Društva Hrvatski sinovi, Hrvatskog domobrana u New Yorku 1959., Posvetu slike Gospe Sinjske 1906., Dobrotvornog društva Split Chicago 1916.
- slika dominikanca Stjepana Budrovića koji je bio aktivan u Chicagu
- velika slika “Hrvatsko dobrotvorno društvo hrvatski sinovi” koja potječe iz 1917., povodom desete godišnjice postojanja
- zanimljiva slika franjevaca u New Yorku iz 1914. (to je bio prvi komesarijat)
- slika poznatog Vilima Cecelje koji je bio u Chicagu 1957.
- slika poznatog umjetnika Jose Fuentesa de Salamance koja je nastala 90-ih godina nadahnuta Međugorjem. Važna je zato što je producirana i prodavana međugorskim skupinama kako bi se skupio novac za Domovinski rat
- filmovi i slike Vladimira Novaka
Uspješne priče
- sadržaj Michaela Bilandića koji je bio gradonačelnik Chicaga 70-ih godina i član Hrvatske župe sv. Jeronima. Njegov stric bio je fra Bonevantura Bilandić
- zanimljive stvari Miljenka Grgića, poznatog vinara iz Kalifornije
- dokumenti obitelji Aranza s početka 20. stoljeća iz Kaštela koji su pisali vrlo emotivna pisma sinu u Chicago
- priča o obitelji Vlašić koja je najpoznatija u proizvodnji krastavaca u Americi
- kravata igrača američkog nogometa Ivana Johna Jurkovića
- originalni dres Dražena Petrovića dok je igrao za New Jersey Nets
Isto prezime, ista sudbina: Bruno i Zvonko Bušić
- osobne stvari Brune Bušića, najpoznatijeg hrvatskog intelektualca u dijaspori kojeg je UDBA ubila u Parizu. Od 1978. godine čuvamo njegov sat, budilicu, olovke, četke, filmove… Tu je i njegova najpoznatija knjiga “Jedino Hrvatska”
- pisma Zvonka Bušića koji je 32 godine proveo po američkim zatvorima
Kultura
- dvije skulpture poznatog autora Kufrina koji je živio u Chicagu: Francesa Predovana i Ivana Pavla drugog, nastale 1935.
- rad Josipa Turkalja, jednog od poznatijih učenika Ivana Meštrovića, dar je obitelji Mesić. Njihov otac Tomica bio je poznati javni govornik u dijaspori
- odljev u bronci “Sveti Franjo i Krist”, autora Josipa Turkalja. To je dar gospodina Bogovića iz Kanade. Originalni rad u bijelom mramoru nalazi se u Windsoru (Kanada)
- veliko djelo Ivana Meštrovića iz 1942. godine koje predstavlja stigmatu, odnosno svetog Franju i Krista u vrijeme kada je sv. Franjo dobio Kristove rane
- Humačka ploča, najstariji pisani dokument u BiH iz 12. stoljeća
- originalna sinjska nošnja koju je Božo Gluvo u Chicagu nosio tijekom 50 godina na Velikoj Gospi. Druga nošnja dar je Hrvatske žene s jedne od njezinih modnih revija. Hrvatski grb izgleda kao kruna kod Kipa slobode
- križ je rad Ivana Meštrovića i potječe iz 1950-ih godina. Poseban je po tome što je izrađen iz jednog komada drveta
- originalni gips, rad Ivana Meštrovića, koji predstavlja fra Dominika Mandića, uz bistu su i Mandićeve slike, molitvenik, korespondencije, knjige – među kojima i “Hrvati i Srba – dva stara različita naroda”
- bista kardinala Alojzija Stepinca koja je rad Ivana Meštrovića iz 1950-ih godina. U samostanu je već šest desetljeća. Jedan odljev spomenute skulpture nalazi se u Vatikanu. Fotografija pokraj pokazuje papu Ivana Pavla drugog s bistom
- minijaturna kopija Ivana Meštrovića koja prikazuje kardinala Stepinca, pokraj njega je rad Josipa Turkalja…
- bista fra Silvija Grubišića koju je napravio umjetnik Kufrin
kipar Ivan Meštrović
- pisma Ivana Meštrovića upućena fra Davidu Zrni i fra Silviju Grubišiću iz 1940-ih i 1950-ih godina
- Ivan Meštrović i Hrvati Chicaga organizirali su događaj 1959. godine u čast kardinalu Stepincu. Iz tog vremena čuvaju se plakati
- osobne i potpisane Meštrovićeve knjige. Notre Dame, u kojem je on predavao, tiskao je njegove knjige. Čuva se originalna publikacija kada je Meštrović stigao u Notre Dame, Sveučilišna galerija posvećena Meštroviću, to je njegov studio u kojem je radio i umro
kardinal Alojzije Stepinac
- brojne stvari vezane uz Stepinčev život, među ostalima i naziv ulice koja je otvorena 1998. godine kada je papa došao u Zagreb proglasiti Stepinca blaženim
- triptih: Gospa i tri anđela koje je kardinal Stepinac čuvao na svom stolu. Institut je to dobio od ljudi koji su ga čuvali 30-ak godina. To je bio dar pape Pija 12. zagrebačkom nadbiskupu Stepincu kada je proglašen kardinalom
- sličica gospe s potpisom nadbiskupa Stepinca, odrezak od pošte kada su Hrvati kardinalu slali Stepincu knjige. To je od obitelji Kordić s Floride. Kardinal Stepinac je potpisao paket
- originalna slika kardinala Stepinca s prvopričesnicima
- proklamacije u čast Stepincu: proklamacija ulice grada Chicaga od gradonačelnika Daleya, proklamacija američkog senata…
- nekoliko knjiga o Stepincu, među ostalima i najpoznatija Benigarova
